Iskusan slovenski političar Janez Janša iznenadio je i samoga sebe te se doveo u nezavidnu situaciju učinivši veliku pogrešku u malim koracima. Kada je izgledalo da će, kao na bijelom konju, ponovno uletjeti u prvu stolicu slovenske vlade, napravio je potez koji ga može skupo koštati. Ni više ni manje, on je, u stilu bivše UDBA-e, koja ga je u prošlim vremenima progonila zbog rušenja jugoslavenskih vlasti i s vojnom službom sigurnosti držala u zatvoru, sada upravo takvu službu angažirao za svoje stranačke potrebe osvajanja vlasti.
Riječ je o poluprivatnoj izraelskoj skupini koja djeluje u kontekstu sukoba u Palestini, a koja je, na poziv šefa oporbe Janše, pokušala ocrniti premijera Roberta Goloba i sve one koji vode ovu još aktualnu vladu te tako „bez konkurencije“ osvojiti prvo mjesto u upravljanju Slovenijom. Ista ona skupina istraživačkih novinara danas slovenskog izrazito političkog tjednika „Mladina“, koja je zajedno s Janšom bila preteča novog doba u gvozdenim vremenima, razotkrila je namjere ovog političara izrazito desnoga usmjerenja.
A to se dogodilo upravo sada, kada je to za Janšu bilo najvažnije, odnosno najopasnije. Otkriven je scenarij i režija klasične političke špijunaže usmjerene na poraz slovenske vladine koalicije. U klopku koja je bila postavljena izraelskoj obavještajnoj skupini uletio je Janez Janša. U prvom šoku tu je radnju negirao, ali već drugi dan, kada je upozoren na čvrste dokaze da se u Ljubljani više puta sastajao sa šefom te izraelske tajne skupine, pokušao je neuspješno sve svesti na neku posjetu koja nije imala takve namjere.
Janša je čak na sastanku kod predsjednika vlade ovih dana naveo da su pratili organe slovenske obavještajne službe kako promatraju sjedište njegove stranke te je tražio da mu šef te službe otkrije kako je to praćeno, no naravno da se državna obavještajna služba na to nije osvrtala.
Eto, time je započelo u Sloveniji postizborno traženje puta do nove vlade. Janšu će ovaj slučaj teretiti u ovom razdoblju, ali on ne odustaje u pokušaju da dođe na vlast, jer je samo jedan glas više na izborima dobio premijer Golob (29:28). U Sloveniji vlada bipolarno stanje odnosa glavnih političkih sila, tako da su stranke naklonjene Golobu i Janši poprilično izjednačene.
Namjera premijera Goloba da se i u takvim okolnostima pokuša formirati vlada nacionalnog jedinstva čini fazu pregovora parlamentarnih stranaka vrlo osjetljivom, odgovornom, teškom i neizvjesnom. Slovenski parlament broji 90 zastupnika, a obje strane sada nisu u stanju ponuditi dovoljno potpisa za potrebnu minimalnu većinu od 46 zastupničkih mandata. Neki akteri u formiranju slovenske vlade isključuju pojedine partnere, što dodatno otežava put do nove vlade.
Primjerice, od sedam stranaka koje su dobile zastupničke mandate novog slovenskog parlamenta, dosadašnji premijer Golob isključuje iz pregovora Janeza Janšu zbog političkih razilaženja i angažiranja izraelske obavještajne skupine. S druge strane, blok stranaka na desnici — Nova Slovenija, Slovenska narodna stranka i Fokus — čini treću političku snagu s ukupno 9 mandata. Taj blok zasad isključuje stranku Ljevica (s pet mandata) i ne sudjeluje aktivno u pregovorima.
Stranku Ljevica ne uvažava za pregovore (zasad) ni stranka Demokrata Anžea Logara (sa 6 mandata), kao treća opcija umjerenije desnice. Na uvjetno lijevoj strani političkog spektra, osim stranke Svoboda (Sloboda) s 29 osvojenih mandata, nalaze se Ljevica i umjerena stranka lijevog usmjerenja Socijaldemokrati sa šest mandata.
Donekle izvan ove podjele ostaje stranka Resnica (Istina) s pet mandata, koja zasad nema jasne pregovaračke namjere, osim zahtjeva za najznačajnijim položajima u vladi. Takav pristup dolazi od predsjednika stranke, bivšeg policajca, i teško je očekivati da će imati značajniji utjecaj u sastavljanju vlade.
Početkom ovoga tjedna predsjednica Slovenije, dr. Nataša Pirc Musar, namjerava neformalno razgovarati s predsjednicima svih sedam stranaka koje su dobile mandate u parlamentu. Već ih je dan nakon izbora upozorila da se trebaju sastajati svakodnevno kako bi pronašli rješenje za formiranje vlade. Riječ je o neformalnim, ali važnim razgovorima, jer se konačni službeni rezultati izbora još čekaju.
Postoji minimalna mogućnost da se nakon prebrojavanja glasova pristiglih poštom iz inozemstva pojave manje promjene u rezultatima. Već sada se razmatraju kombinacije koje bi omogućile stabilnu većinu.
Ključno pitanje jest tko s kime može formirati vladu. Jedna od realnih mogućnosti jest djelomično „miješanje karata“ kako bi se postigla vlada nacionalnog jedinstva. Ako Golob ne želi suradnju s Janšom, moguće je okrenuti se drugim partnerima, poput Nove Slovenije pod vodstvom Jerneja Vrtoveca (zajedno sa Slovenskom narodnom strankom i Fokusom), koja ima 9 mandata.
Slično bi mogao postupiti i predsjednik Demokrata Anže Logar (6 mandata), dok bi Socijaldemokrati Matjaža Hana (6 mandata) najlakše pristali na suradnju. Time bi se došlo do 50 mandata, što predstavlja stabilnu većinu, uz moguću podršku zastupnika mađarske i talijanske manjine (2 mandata), odnosno ukupno 52 zastupnika.
To je jedno od mogućih rješenja — stabilno i u skladu s idejom vlade nacionalnog jedinstva.
Prvi korak sada je službena potvrda izbornih rezultata, što bi Državno izborno povjerenstvo trebalo učiniti najkasnije do 7. travnja. Nakon toga predsjednica Republike odlučuje o datumu prve sjednice novog saziva parlamenta, što bi moglo biti oko 10. travnja.
Od tada počinje teći rok od 30 dana u kojem predsjednica treba predložiti mandatara za sastavljanje vlade. U tom razdoblju održat će se konzultacije s predstavnicima parlamentarnih stranaka. Mandatar će biti osoba koja osigura potporu najmanje 46 zastupnika.
Ako se to ne dogodi ni nakon tri kruga glasovanja, predsjednica je dužna raspisati nove izbore. Situaciju dodatno komplicira pravno nedorečen status Janeza Janše i njegove skupine zastupnika, kao i mogućnost sudskog preispitivanja njihova mandata zbog navodnog stranog utjecaja na izbore.
Sve to čini proces formiranja vlade izrazito neizvjesnim. Ključnu ulogu imaju predsjednica države i zakonodavna tijela. U ovom trenutku čini se da Janša nastoji dovesti do prijevremenih izbora.
Ovaj tjedan mogao bi biti presudan, jer bi se političke stranke trebale jasno očitovati o mogućnosti formiranja vlade nacionalnog jedinstva. Jedna od prepreka može biti i neslaganje oko raspodjele ministarskih resora.
Ipak, postoji i optimističan scenarij u kojem bi se tijekom pregovora otvorila mogućnost uključivanja i lijevih stranaka u vladu. To bi bio značajan uspjeh Goloba, koji je prvi premijer nakon pokojnog Janeza Drnovšeka s relativnom izbornom pobjedom.
Posebno je zanimljivo pitanje kako će izbori u Sloveniji utjecati na slovensko-hrvatske odnose. Može se pretpostaviti da neće biti većih zaoštravanja, ali ni značajnih pomaka u rješavanju otvorenih pitanja.
Ipak, nije isključeno da snažna i stabilna slovenska vlada otvori novu stranicu u dobrosusjedskim odnosima, što bi bilo korisno za obje države i za širu regiju, kao i za njihov ugled unutar Europske unije.
