Nakon što je koncertni program Žarište prošlog ljeta svojim Open Air izdanjem pretvorio Trg Marka Marulića u veliki gradski plesni podij s više od 5000 posjetitelja, Žarište priprema novo veliko zimsko festivalsko izdanje u zatvorenom prostoru, u kultnom zagrebačkom klubu Pauk. Program je nastao u organizaciji gradske ustanove Novi prostori kulture, uz potporu Grada Zagreba.

Na pozornicu kluba Pauk 6. prosinca stižu četiri domaća i regionalna glazbena imena čiji snažan autorski pečat i međunarodni potencijal jasno pokazuju da su spremni za velike pozornice.

„Žarište je koncertni program koji je zaiskrio iz klupske energije, oživio na otvorenom, a sad nastavlja sa širenjem. Kroz izdanje na otvorenom smo prepoznali potrebu i važnost ovakvih koncertnih programa pa smo publiku odlučili okupiti i na zimskom izdanju. Uz to, jako nam je drago da će se zimsko izdanje Žarište festivala održati u kultnom zagrebačkom klubu Pauk koji je godinama bio važna točka studentskog i gradskog noćnog života te mjesto na kojem su rasli brojni programi i izvođači“, komentirao je Hrvoje Laurenta, ravnatelj gradske ustanove Novi prostori kulture.

U samo jednoj godini program je iz klupskog formata prerastao u open-air festival u srcu Zagreba, na Trgu Marka Marulića, povodom Dana grada, s pet autorskih bendova i velikim brojem posjetitelja koji su u jedan glas pjevali i plesali cijelu večer. Time je jasno potvrđeno da je publika željna ovakvih programa i da su oni itekako potrebni, osobito danas kad je prostora za nastupe sve manje.

„Već smo puno puta dokazali da domaća glazbena scena živi, da je raznolika i autentična te da je publika želi slušati. Zimsko izdanje u Pauku prirodan je korak naprijed, a i dalje nas vodi jednaka želja da gradimo scenu i stvaramo trenutke za pamćenje, sada u prostoru koji je odgojio generacije glazbenih zaljubljenika“, dovršio je Laurenta. Ulaznice za Žarište festival dostupne su putem sustava CoreEvent. Ograničen broj early bird ulaznica prodaje se po cijeni od 10€ do objave prvog izvođača ili do rasprodaje kontingenta, nakon rasprodaje cijena iznosi 15€, a na dan koncerta 20€. Dodatne informacije o programu i izvođačima koji će stati pred publiku dostupne su na Facebook i Instagram stranicama Žarišta. Sve o ostalim kulturnim programima aktivnostima gradske ustanove Novi prostori kulture saznajte ovdje.

U ciklusu Lisinski subotom 18. listopada nastupit će znameniti Škotski kraljevski nacionalni orkestar, proslavljeni danski dirigent Thomas Søndergård i glasoviti švicarsko-talijanski pijanist Francesco Piemontesi.

Na programu su dva remek-djela: Prvi koncert za glasovir i orkestar u d-molu Johannesa Brahmsa i, vrlo prigodno, Treća simfonija u a-molu, Škotska, Felixa Mendelssohna!

Škotski kraljevski nacionalni orkestar osnovan je još 1891. godine, a prije gotovo pola stoljeća dobio je pokroviteljstvo britanske kraljice Elizabete II.

Orkestrom će dirigirati njegov glazbeni ravnatelj, dirigent Thomas Søndergård, kojeg je danska kraljica Margareta II. odlikovala Kraljevskim viteškim redom Dannebroga. Søndergård je ravnatelj i Orkestra iz Minnesote!

Solist za glasovirom bit će glasoviti švicarsko-talijanski pijanist Francesco Piemontesi.

Nakon koncerta, slijedi publici omiljen razgovor s umjetnicima; vodit će ga naša ugledna muzikologinja Bojana Plećaš Kalebota. Bit će to sigurno večer za pamćenje!

Orkestar koji snima i za videoigre

Posebno je zanimljivo što Škotski kraljevski nacionalni orkestar, osim snimaka klasične glazbe, sve više snima i soundtrackove za film, televiziju i – videoigre.

Pijanist Francesco Piemontesi, s druge strane, nedavno je snimio dva najzahtjevnija djela cijele glasovirske literature: Lisztove Transcendentalne etide i Sonatu u h-molu. Štoviše, lani je s njemačkim redateljem Janom Schmidt-Garreom dovršio dokumentarni film Alkemija klavira; razgovarao je s nekima od vodećih pijanista o njihovim pristupima glasoviru, njegovoj boji, pa čak i obliku!

Od siromaštva do slave

U teškom siromaštvu proveo je djetinjstvo kasnije proslavljeni Johannes Brahms. Kao sin kontrabasista i krojačice, obitelji je pomagao svirajući klavir u lučkim krčmama. Ipak je rano počeo učiti glazbu, pa je s 11 godina proglašen čudom od djeteta. Vjetar u leđa bio mu je susret i prijateljstvo sa slavnim parom Robertom i Clarom Schumann: Robert ga je ubrzo proglasio Beethovenovim istinskim nasljednikom.

Pretpostavlja se da je svoj Prvi glasovirski koncert Brahms zamislio 1854. godine, neposredno nakon Schumannova pokušaja samoubojstva. Dovršio ga je pet godina kasnije, ali prva izvedba, u kojoj je bio solist, praktički je propala. No, vjerovao je u svoje djelo i nastavio ga izvoditi, a kad je to počela činiti i Clara Schumann, slavna pijanistica, koncert je napokon priznat kao remek-djelo.

Simfonija „izrasla“ iz ruševina zamka

I dok je Brahms potekao iz siromaštva, u obilju je odrastao Felix Mendelssohn, unuk mislioca Mosesa Mendelssohna i sin bankara. Nadahnuće za svoju Škotsku simfoniju dobio je kao mladić, u okolnostima nalik – romantičnoj priči.

Naime, u Škotskoj je posjetio palaču Holyrood, bivšu rezidenciju škotske kraljice Marije I. (Stuart). Te 1829. godine duboko ga se dojmilo polurazrušeno, zaraslo zdanje i tu je „pronašao početak svoje Škotske simfonije“, kako je uzbuđeno pisao sestri Fanny. Dovršio ju je tek 13 godina kasnije, a praizvedbom je osobno dirigirao.

Škotski karakter simfonije najbolje se vidi u virtuoznom drugom stavku, s jednostavnom, zabavnom glavnom temom: podsjeća na melodiju gajdi i karakterističan škotski ritam!